Židovska zajednica u Hrvatskoj broji otprilike 2500 članova, udruženih u 10 židovskih općina, koje sačinjavaju Koordinaciju židovskih općina u RH: Židovska općina Čakovec, Židovska općina Daruvar, Židovska općina Dubrovnik, Židovska općina Koprivnica, Židovska općina Osijek, Židovska općina Rijeka, Židovska općina Slavonski Brod, Židovska općina Split, Židovska općina Virovitica, Židovska općina Zagreb.
Kako bismo predstavili Židovsku općinu Zagreb, najveću židovsku zajednicu u Hrvatskoj, potrebno se osvrnuti na proteklih 200 godina. Povijesni pregled mogli bismo u grubo podijeliti u 4 perioda:
1. od 1806. do 1941.
2. od 1941. do 1945.
3. od 1945. do 1990.
4. od 1991. do danas
Židovska općina Zagreb osnovana je 1806. godine sa upisanih 75 članova, čiji je prvi predsjednik bio Jacob Stiegler. U godinama koje su slijedile, a posebice krajem 19. i početkom 20. stoljeća Židovska općina Zagreb doživljava ekonomski i društveni procvat. Tako primjerice 1900. godine ima 3237 članova.
Početkom II. svjetskog rata, točnije 1941. godine, Židovska općina Zagreb broji 11000 članova uz 1000 židovskih izbjeglica koji pristižu iz Istočne Evrope. Već petnaest dana poslije uspostave Nezavisne Države Hrvatske uvedeni su rasni zakoni koji su bili temeljem masovnih progona i genocida nad Židovima. Iste godine započinje rušenje zagrebačke sinagoge, čije je razaranje svojevrsni simbol stradanja Židova u NDH. Iako razorena, sinagoga ima čvrsto mjesto u memoriji Židovske općine Zagreb: njezin je obris ostao njezinim znakom. Tijekom II. svjetskog rata ubijeno je 8000 zagrebačkih Židova, te je njihova imovina u potpunosti oduzeta. Zagrebačka općina opstala je u izuzetno teškim prilikama u NDH. Tek onaj mali broj preživjelih predstavljao je novu jezgru za obnovu života u Židovskoj zajednici.
Krajem 1945. otprilike 2500 Židova se vraća u Zagreb i oporavljajući se od trauma Holokausta, obnavljaju rad Židovske općine (u početku socijalna, a potom i ostale djelatnosti) koja tako nastavlja živjeti. Sa vrlo skromnim ljudskim i ekonomskim resursima, Židovska općina Zagreb tada predstavlja jedinu židovsku instituciju na ovim područjima koja njeguje i razvija židovsku tradiciju i nasljeđe, pa tako primjerice već 1947. godine otvara dječji vrtić.
U razdoblju od 1945. do 1990. Židovska općina Zagreb, pod krovnom organizacijom Saveza židovskih općina Jugoslavije, smještene u Beogradu, predstavljala je jednu od 3 najveće i najaktivnije židovske zajednice u tadašnjoj Jugoslaviji. Raspadom Jugoslavije i uspostavom Hrvatske države, 1991. prestaje biti članicom Jugoslavenske židovske zajednice, te postaje autonomno nezavisno tijelo, razvijajući pri tome odnose i svoj status ne samo u novoj Državi, već i na međunarodnoj razini. Iste godine, 19. kolovoza, zgrada Židovska općine Zagreb biva djelomično razrušena, zbog postavljanja eksplozivne naprave na samom ulazu. No uz velikodušnu pomoć Hrvatske vlade biva obnovljena i svoja vrata ponovno otvara u rujnu 1992. U međuvremenu djelatnost se nesmetano obavljala u iznajmljenim prostorijama.
Sažimajući posljednjih stotinu godina, možemo reći da je povijest zagrebačkih Židova vrlo slična povijesti Židova susjednih zemalja. Zagrebačka židovska zajednica imala je "posebnu privilegiju" biti domaćinom svim židovskim izbjeglicama dva puta u zadnjih nekoliko desetljeća; od 1933. do 1941. više od 50.000 židovskih izbjeglica prošlo je kroz Zagreb pokušavajući spasiti svoje živote, te nažalost ponovno ne tako davno, od 1992. - 1994. Židovska općina Zagreb primila je i pomagala židovske izbjeglice iz Bosne i Hercegovine. Važno je naglasiti da se pomoć u oba izbjeglička slučaja nikada ne bi uspješno realizirala bez velikodušne pomoći međunarodnih židovskih institucija, a u drugom slučaju i Vlade RH koja je aktivno sudjelovala u zbrinjavanju izbjeglica iz Bosne i Hercegovine.
Usprkos ili upravo zbog gore navedenog, Židovi Hrvatske nisu odustali. Naprotiv, broj članova Židovske općine Zagreb se povećao sa 1200 u 1991. na oko 1500 u 2006. godini. Vjerojatno odgovor na rast broja članova možemo naći u činjenici da su ljudi u potrazi za svojim korijenima prepoznali Židovsku općinu kao instituciju koja im može pružiti odgovore, ponuditi pomoć ili postati dijelom njihova života i identiteta.
Pri razumijevanju vlastitih težnji i otkrivanju elemenata koji su utjecali na fizičku i duhovnu izgradnju ove zajednice, uvijek moramo imati na umu da je ona opstala unatoč činjenicama da je bila lišena većine ljudskih resursa, lišena gotovo svih materijalnih resursa, te lišena duhovnih sfera.
Upravo zbog toga u našim aktivnostima i svakodnevnom životu vodimo se motivima kao što su:
1. čast, sjećanje i poštivanje naše povijesti i svih žrtava
2. borba za očuvanje i izgradnju židovskog identiteta
3. borba za stjecanje prava na imovinu oduzetu za vrijeme NDH i u poslijeratnom periodu
Doprinos židovske zajednice društvu
Židovska općina Zagreb i Židovi općenito, dali su znatan doprinos društvu u cjelini i to u svim društvenim, gospodarskim i kulturnim djelatnostima. Do početka stjecanja građanskih prava, Židovi su se bavili onim djelatnostima koje su im bile dozvoljene te su na taj način bitno razvili obrt, trgovinu i bankarstvo na ovim prostorima.
Pored navedenog jedna od djelatnosti kojom su se smjeli baviti bila je medicina, a interes za istu proizlazi iz vjerskih propisa vezanih uz osobnu higijenu te se tako židovska liječnička praksa na ovim prostorima razvija od 14. st. Ediktom o toleranciji židovska zajednica poziva u Hrvatsku diplomirane liječnike iz Europe te se na ovom području otvaraju privatne prakse liječnika i dentista Židova. 1900. godine na području Hrvatske djeluje 339 liječnika Židova, a već početkom 20. st. stvaraju se planovi za gradnju židovske kliničke bolnice. Znatniji doprinos moguće je kontinuirano pratiti od 1781. godine kada Židovi djeluju u privatnoj i javnoj praksi.
U prirodoslovno - matematičkim znanostima, Židovi kao nositelji kvalitetne obrtničke djelatnosti, nakon dobivanja građanskih prava koriste mogućnost sveučilišnog obrazovanja na visokim školama Austro-Ugarske monarhije. Od značajnijih predstavnika valja spomenuti Davida Schwarza, konstruktora prvog zrakoplova, Josipa Goldberga, profesora geofizike, Vilima Fellera, kasnijeg profesora u Princetonu, koji je objavio 104 rada i dvije knjige.
U glazbenoj kulturi značajan je doprinos zagrebačkog klavirskog pedagoga Juliusa Epsteina, Antuna Švarca, Žige Hirschlera, Pavla Markovca, Brune Bjelinskog, Ljerka Spillera, Brune Pristera itd.
Što se arhitekture tiče, dovoljno je reći da je veći dio uže gradske jezgre grada Zagreba projektiran od strane židovskih arhitekata.
U sportskom životu grada Zagreba, Židovi sudjeluju organizirano kroz središnje sportsko društvo - Židovsko športsko i gombalačko društvo, osnovano početkom 20. stoljeća, a koje je kroz godine razvilo mnoge sportske sekcije i čiji su sportaši postigli vrhunske rezultate. Četvorica Židova bili su predsjednici najpopularnijeg nogometnog kluba, Građanskog (Rosenberg, Berger, Deutsch Maceljski, Premr). Mačevalačka sekcija dala je nekoliko prvaka Jugoslavije (Arnstein, Stern, Juhn, Kahan, Mirković). Franjo Schaeffer i Aleksandar Podvinec bili su članovi Davis cup reprezentacije Jugoslavije.
Pregled ukupnog doprinosa Židova društvu u cjelini nije moguće na ovom mjestu sažeti, ali o istom postoji brojna literatura.
Židovska zajednica danas
Danas Židovska općina Zagreb djeluje kao središte židovskog života u Hrvatskoj. Unutar općine djeluje Dječji vrtić Mirjam Weiller, Osnovna škola Lauder-Lea Deutsch, Dom zaklade Lavoslava Schwarza (dom za starije osobe), te niz sekcija, klubova i udruga: nedjeljna škola, ženska sekcija, klub seniora, omladinski klub, Sportski klub Makabi, Galerija "Milan i Ivo Steiner", klub umirovljenih liječnika, knjižnica i arhiv, sinagoga, tečajevi hebrejskog jezika, Kulturno društvo "Miroslav Šalom Freiberger", plesna skupina "Or Hašemeš", klezmer sastav "Jewsers", Udruga preživjelih Holokausta, Centar za dokumentaciju i istraživanje Holokausta itd.
Židovska općina Zagreb tijesno surađuje s međunarodnim židovskim organizacijama, a posebice s Europskim i Svjetskim židovskim kongresom, Europskim vijećem židovskih općina, B'nai B'ritom te American Jewish Joint Distribution Committee. U Zagrebu je i sjedište Koordinacije židovskih općina u RH, krovne organizacije Židova u RH. U Zagrebu prema nekim procjenama živi oko 2000 osoba židovskog porijekla, a od toga je oko 1500 službeno registriranih članova.
Obrazovna struktura članstva je daleko iznad prosjeka u RH (više od 50 % članova ima više ili visoko obrazovanje).
